Osnovna škola "Dobriša Cesarić" Požega

Geoinfo centar u Voćinu početna je točka za upoznavanje s Geoparkom Papuk – kroz multimedijalni i interaktivni postav učenici su se upoznali s geološkom, biološkom i kulturno-povijesnom baštinom Papuka. Papuk je geopak pod zaštitom UNESCO-a još od 2007. godine i član Svjetske mreže geoparkova i Europske mreže geoparkova kao prvi geopark u Hrvatskoj. Upravo su te vrijednosti Papuka bile inspiracija za odabir ove destinacije za  terensku nastavu.

Obilazak Geo info centra započeo je  u više-osjetilnoj 6D kino dvorani. Filmom učenike  vodi simpatični amonit Toni koji ih svojim vremeplovom vraća u davna vremena prošlosti Papuka, ali i dalje u prošlost – u vrijeme kad su Panonskim morem plivali ogromni morski psi megalodoni, dupini i tuljani pa sve do doba razvoja sisavaca i dinosaura!

Učeni su doživjeli pravi vremeplov i virtualnu stvarnost – 6D kino dvorana dizajnirana je tako da učenik  ima  osjećaj kao da je stvarno tamo. Kroz sva osjetila učenici su doživjeli  putovanje kroz prošlost Papuka i Zemlje –uz 3D naočale i sve efekte:  pomičnih sjedala, škakljanja nogu, njihanja, vibracija, efekta vode, prskanja slapa, vjetra…

Završetkom projekcije u 3D dvorani ulazi se u postav geologije kroz koji su učenici upoznali  kako se razvijao život na zemlji od prajuhe do prvih biljaka i životinja sve do vladavine dinosaura i pojave čovjeka. Kako je izgledao Papuk u vrijeme karbonskih močvara ili u vrijeme dok su oceanima vladali čudnovati amoniti? Zid evolucije čuva i fosile koji su pronađeni na Papuku te prate priču o geološkim razdobljima.

U postavu geologije saznali su  zašto je Papuk geološki najraznolikije područje Hrvatske. Na interaktivnoj geološkoj karti Papuka uočavali su  metamorfne stijene nastale prije oko 440 milijuna godina duboko u unutrašnjosti Zemlje te sedimentne stijene, taložene u morima i jezerima koje često sadrže fosile i dolazimo sve do sedre koja je nastala prije „samo“ nekoliko  tisuća godina. Zemlja je u svojoj unutrašnjosti rastaljena masa, a čvrsta ovojnica izgrađena od stijena na površini naziva se litosfera. Na mjestima gdje se litosferne ploče stvaraju, razilaze ili sudaraju nastaju vulkani i potresi. U Geo info centru učenici su  imali priliku inicirati vlastiti potres nakon čega su saznali  koje su to opasnosti i posljedice koje donosi ta prirodna nepogoda.

U postavu geologije uz pomoć VR naočala imali su priliku biti dio virtualne stvarnosti miocena, najzanimljivijeg geološkog razdoblja Papuka – to je vrijeme Panonskog mora. Dok su na dnu Panonskog mora virtualno istraživali koraljne grebene,  u sjeni morskih dubina povremeno se prikradao  pokoji kit, dupin i veliki dvadesetmetarski megalodon – predak morskog psa.  Na obalama slatkovodnog jezera prije 16 milijuna godina hodali su neobični miocenski slonovi, nosorozi i veliki biljojedi chalicoteriumi. Dok su šetali tim obalama kroz virtualnu stvarnost uz krdo antilopa,  prišuljala im se  i miocenska mačka machairodus.

Geo info centar dio je zajednice institucija i muzeja diljem svijeta koje koriste Science On a Sphere® (SOS) – sustav globalnog prikaza koji koristi prilagođeni softver, računala i videoprojektore za prikaz planetarnih podataka na ogromnom animiranom globusu – Zemljinoj kugli.

Science On a Sphere® (SOS) razvijen je od strane NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration, U.S. Department od Commerce) kao edukativan alat, namijenjen djeci i odraslima, koji na zanimljiv način približava znanost o Zemljinom sustavu. Uz pomoć animiranih slika na sferi je moguće prikazati klimatske promjene i temperature, atmosferske oluje ili složene ekološke procese poput emisije CO2 u svim krajevima svijeta i još mnogo toga. Sfera ima razne mogućnosti prezentacija i prikaza, ali je osnovna zadaća prenijeti iskustvo, znanje i poznate podatke o okolišu kako bi što bolje razumjeli procese i promjene na Plavom planetu – promjene kojih smo i sami dio.

Sustav Science On a Sphere® (SOS) postavljen je kao izložak u više od 177 znanstavenih centara i muzeja diljem svijeta dok je u Hrvatskoj jedina takava „znanost na sferi“ dostupna upravo u Geo info centru!

Postav biologije učenici su započeli kod priče o strogo zaštićenom leptiru močvarnom plavcu čije je stanište na jednoj od Zvečevačkih livada gdje raste plućna sirištara – plavac bira upravo tu biljku za mjesto gdje će položiti svoja jajašca. Tu su upoznali i ostale životinje vezane uz tlo odnosno pedologiju kao poveznicu geologije i biologije.

Papuk je zbog svoje bioraznolikosti proglašen parkom prirode – a razlog velikom broju vrsta je upravo raznolikost staništa uvjetovana geološkim, pedološkim i klimatskim značajkama. Tu otkrivamo skrovita mjesta i tajanstvene priče Papuka poput one o stoljetnom hrastu kitnjaku koji uz svog urušenog brata raste na mjestu gdje hrastova ne bi trebalo biti. Staništa Papuka upoznajemo kroz potoke i izvore, travnjake i naravno šume – svako od tih staništa prikazano je kroz vjerne skulpture i zanimljive priče o njima. Zašto bjelovrata muharica liježe plava jaja? Koja je uloga gljiva u šumama? Ni ne slutimo njihovu mističnost i važnost jer se prostim okom ne vidi njihova golema mreža hifa u tlu šuma.

Uz interaktivne ekrane i zid ekosustava sa svim zanimljivim podacima o živom svijetu Papuka – tu su i zbirke danjih i noćnih leptira, kornjaša i kukaca vezanih za vodu kao i više herbarija livadnih i šumskih biljaka.

Kako bi podražili i druga osjetila prelazimo na mračnu stranu Papuka. Kad stavimo spelološku kacigu i zavirimo u tamne kutke podzemlja upoznajemo kako tu ipak ne vlada potpuna tišina.

Učenici su na interaktivni način upoznali kako je izgledao život čovjeka na Papuku prije nekoliko stotina ili nekoliko tisuća godina? Kroz postav kulturno povijesne baštine upoznali su se sa  životom čovjeka u vremenima kad je jedini način opstanka bio naučiti živjeti u skladu s prirodom, koristeći sirovine iz prirode.

Kulturno povijesna baština Papuka ispričana je kroz sirovine koje su te zajednice iskorištavale. Učenici su mogli vidjeti kako se obrađivao kamen u prapovijesti, u svojim početcima ili koji su to keramički predmeti koje arheolozi otkopaju na lokalitetima. Kroz priču o kamenom i metalnim dobima kroz stvarne artefakte upoznajemo i njihovo korištenje. Kako je izgledao život na Papuku u starijem željeznom dobu u vrijeme halštatske kulture? Papuk je bio jedno od područja gdje je živjela ratnička aristoracija – halštatski konjanici ratnici koji su ostavili tumule s mnoštvom zanimljivih predmeta u tim grobnim humcima.

Što donosi srednji vijek na Papuku? Najvidljiviji ostaci tog velikog razdoblja su utvrde – srednjovjekovni gradovi plemića koji okružuju obronke Papuka. Najveća kontinentalna srednjovjekovna utvrda Slavonije nalazi se upravo na Papuku – to je Ružica grad kod Orahovice, a mogućnost pogleda kroz virtualni prozor Geo info centra vidjeli su  kamene ostatke Starog grada Voćina. Sve panele prati zid civilizacija gdje usporedno učenici  vide  što se događalo na prostoru Hrvatske i svijeta. Dok na Papuku imamo nalaze kalupa za izradu brončanih sjekira na obalama Dunava izrađuje se poznata „vučedolska golubica“, a u Gizi se grade piramide. U postavu kulturno povijesne baštine ne nedostaje interaktivnosti – kroz razne videe, simulacije lokaliteta i igre za svako povijesno razdoblje kroz igru učite za 5+, saznajete dodatno o svakom razdoblju i njihovim zanimljivim pričama.

Nakon edukativnog razgleda, učenici su imali slobodno vrijeme još jednom Geoinfo centar proći sami, fotografirati, kupiti suvenire…

Slijedio je posjet Crkvi Majke Božje u Voćinu, veoma vrijednom primjeru gotike u Sjevernoj Hrvatskoj, sagrađenoj  u 15. stoljeću. Svetište Gospe Voćinske zrači posebnom duhovnom snagom te ovdje hodočasnici po Marijinom zagovoru nalaze pomoć u životnim teškoćama i duhovni mir. Dekretom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata crkvi je dodijeljen status manje bazilike.

Nakon razgleda Crkve, posjetila se Rupnica. Ona je jedinstveni geološki spomenik prirode jugozapadno od Voćina, na mjestu nekadašnjeg kamenoloma. Jedna je od znamenitosti unutar Parka prirode Papuk. Ovdje je izraženo stubasto lučenje vulkanskih stijena čiji sastav nije detaljno ispitan, a nastaje hlađenjem lave koja ima heterogen sastav. Površina koja se prva ohladi puca u obliku četverokuta, peterokuta ili šesterokuta. Stupovi su uspravni, osim onih u središtu koji su povijeni. Lokalitet Rupnica je kao prvi geološki spomenik prirode u Hrvatskoj zaštićen još od 14. listopada 1948. godine.

O Papuk su se lomili i odbijali ogromni morski valovi. Iznad valova zapjenjenih od siline udaraca o papučko tlo izvirivali su divovski morski psi, kitovi i graciozni dupini. U sigurnom zaklonu kopna, lovci su dizali svoje logore i čekali na plijen, mamute i bizone. Učenici će o svemu pisati samostalne novinarske i literarne radove, urediti razredne panoe i pripremiti prezentacije.

Blanka Đimoti Zima,

učitelj savjetnik hrvatskog jezika