eTwinning projekt 2025./2026.
Matematika se često smatra apstraktnim i složenim nastavnim predmetom,
ali u stvarnosti ona je univerzalni jezik koji opisuje svijet oko nas – posebno prirodu.
Međunarodni eTwinning projekt “The hiddden mathetatics of nature” osmišljen je kao projekt koji će učenicima pomoći u otkrivanju ljepote, logike i sklada matematike baš onako kako se ona pojavljuje u prirodnom okruženju. Kroz praktično istraživanje, digitalnu suradnju i kreativne aktivnosti, učenici će prepoznati kako matematika živi u drveću, školjkama, cvijeću, pa čak i uzorcima zvijezda.
Glavna zadaća projekta: U ovom projektu učenici istražuju različite prirodne pojave kako bi identificirali geometrijske oblike, simetriju, Fibonaccijev niz i zlatni rez. Promatraju, fotografiraju, mjere i analiziraju primjere iz svoje okoline.
Trajanje projekta: od listopada 2025. do svibnja 2026.
Sudionici: U projektu sudjeluje 9 škola; iz Turske, Rumunjske i Hrvatske.

Našu školu predstavlja 11 učenika 5. razreda podijeljenih u dva tima koje vode učiteljice:
Julijana Madaj Prpić (učiteljica prirode) i Katarina Kotrla Vidić (učiteljica matematike).
- tim: Luciana Prpić, Lucija Blažičević, Mihael Petrović, Andrija Hudeček, Ivan Brekalo, Leona Pleša
2. tim: Anica Manović, Lora Sertić, Matea Cvitić, Bartol Zrinšćak, Tom Pirc


Korištenjem digitalnih alata kao što su TwinSpace, Padlet, Canva, Genially i BookCreator, učenici će razviti ne samo svoje matematičko i znanstveno razmišljanje, već i svoju digitalnu pismenost, kreativnost i komunikacijske vještine na engleskom jeziku. Sav će rad biti suradnički, omogućujući učenicima iz različitih zemalja interakciju, usporedbu zapažanja i učenje jedni od drugih u prijateljskom i podržavajućem okruženju.
PREGLED AKTIVNOSTI:
ONLINE SASTANAK 3. prosinca 2025. – predstavljanje učenika i učitelja naše škole, te upoznavanje naših partnera iz ostalih škola





DIZAJNIRANJE LOGOTIPA I PLAKATA– vizualni identitet projekta
Radovi naših učenika:





PRIMJERI SIMETRIJE I FRAKTALNIH OBLIKA PRONAĐENIH U PRIRODI
Učenici su dokumentirali stvarne primjere simetrije i fraktalnih oblika pronađenih u prirodi (npr. lišće, pahuljice i cvijeće) te istražili i pronašli Fibonaccijeve uzorke u biljkama, školjkama i češerima, dijeleći svoja otkrića u zajedničkoj “Galeriji oblika”.
Opis aktivnosti – SKRIVENI OBLICI U PRIRODI:
“Istraživali smo skrivenu matematiku u prirodi koristeći materijale koje smo pronašli u svojoj okolini. Promatrali smo školjke morskih ježeva, češere, voće poput ananasa, povrće poput brokule, cvjetače i kupusa, kao i razne vrste cvijeća. Neki su se učenici prisjetili primjera koje su vidjeli tijekom ljeta, pa smo i njih dodali. Kroz ta promatranja otkrili smo koliko je priroda bogata matematičkim uzorcima. Prepoznali smo simetriju i identificirali primjere Fibonaccijevog niza i fraktala. Uživali smo u istraživanju i bili smo iznenađeni koliko je matematika prisutna u svakodnevnom svijetu oko njih.”
Naša galerija:


PRIRODA I MATEMATIKA: BRAINSTORMING
Osmišljavanje riječi, a zatim njihovo zapisivanje i stvaranje zanimljivih geometrijskih oblika omogućila im je pametna ploča i alat WordPad.
Kratki video koji je izradila Luciana.
DAN SIGURNIJEG INTERNETA
Tema: Digitalna samoobrana – radionica
Digitalna samoobrana znači znati kako se sigurno ponašati na internetu, prepoznati rizike i zaštititi sebe i svoje podatke. To uključuje razmišljanje prije dijeljenja osobnih informacija ili slika, postavljanje privatnosti na aplikacijama, prepoznavanje manipulacije (grooming) i ucjene (sextortion), te traženje pomoći od povjerljive odrasle osobe kada nas nešto uznemirava. Digitalna samoobrana također obuhvaća brigu o vlastitom vremenu online — prepoznavanje kada korištenje interneta postaje problem i pronalaženje načina za uravnotežen život bez krivnje.
Pametnim odlukama online čuvamo svoj digitalni otisak i emocionalnu sigurnost.
Izvješće o provedenoj anketi pod nazivom “DIGITALNA SAMOOBRANA”, koja je dio projekta “THE HIDDEN MATHEMATICS OF NATURE”.
Anketa je provedena među učenicima u dobi od 10 do 15 godina, s ukupno 61 ispitanikom (9 iz Hrvatske, 8 iz Rumunjske i 44 iz Turske).
Anketiranje i analizu provode učitelji iz Hrvatske, Katarina Kotrla Vidić i Julijana Madaj Prpić.
Anketa i analiza provedene tijekom veljače 2026.
1. Opći podaci i navike korištenja interneta
U istraživanju su sudjelovala 32 dječaka i 29 djevojčica.
- Vrijeme provedeno online: Većina učenika provodi značajno vrijeme na internetu izvan škole. U Hrvatskoj i Turskoj više od polovice ispitanika (55,6% u HR i 54,5% u TR) provodi 5 ili više sati dnevno online,. U Rumunjskoj je taj postotak niži, a većina (62,5%) provodi 3 do 4 sata.
- Pokušaji smanjenja vremena na ekranu: Učenici iz Hrvatske prednjače u svjesnosti o prekomjernom korištenju; njih 55,6% često pokušava smanjiti vrijeme na ekranu, ali ne uspijeva. Nasuprot tome, čak 50% učenika iz Turske nikada ne pokušava smanjiti to vrijeme.
- Osjećaj krivnje: Većina ispitanika rijetko ili nikada ne osjeća krivnju zbog vremena provedenog online (npr. 43,2% u Turskoj nikada ne osjeća krivnju),.
2. Korištene platforme i utjecaj na svakodnevni život
- Najpopularnije aplikacije: YouTube i streaming servisi su najčešće korišteni u Hrvatskoj (77,8%) i Turskoj (75%),. U Rumunjskoj su na prvom mjestu društvene mreže (75%), poput Instagrama i TikToka.
- Utjecaj na školu i san: Postoji značajna razlika u percepciji utjecaja interneta na život. Dok 66,7% učenika u Hrvatskoj smatra da prekomjerno korištenje utječe na njihovu školu, spavanje ili raspoloženje, u Turskoj to smatra samo 18,2% ispitanika,.
- Kvalitativni opisi: Učenici koji su osjetili negativne učinke opisuju ih kao “iscrpljenost”, “loše raspoloženje jer vrijeme juri”, “glavobolju” i “osjećaj da bi trebali više učiti”,,.
3. Sigurnost na internetu i neugodna iskustva
- Neugodne poruke: Više od polovice ispitanika iz Hrvatske (55,6%) i Rumunjske (62,5%) primilo je neugodnu poruku ili sliku od nepoznate osobe,. U Turskoj je taj broj znatno niži (9,1%). Poruke su obično dolazile od “stranaca” ili “pedofila”,,.
- Spoznaja o opasnostima:
- Grooming: Samo oko 25-33% učenika u svim zemljama u potpunosti zna što je grooming i kako ga prepoznati,,.
- Sextortion (Ucjena): Većina učenika zna što je to, ali srećom, većina to nije osobno doživjela,,. Ipak, u Hrvatskoj i Turskoj postoje učenici koji znaju nekoga tko je bio žrtva ucjene (11,1% u HR i 11,4% u TR),.
4. Digitalni otisak i reakcije na prijetnje
- Digitalni otisak: Zabrinjavajući je podatak da velik broj učenika nije svjestan trajnosti digitalnog otiska. U Turskoj 61,4%, u Rumunjskoj 62,5%, a u Hrvatskoj 66,7% ispitanika izjavilo je da “nisu baš svjesni” kako sve što objave može ostati trajno,,.
- Scenarij s Markom (Reakcija na ucjenu): Svi učenici pokazali su vrlo dobro poznavanje ispravnih koraka u slučaju online prijetnje,,. Gotovo svi bi prestali odgovarati, blokirali osobu, sačuvali poruke i potražili pomoć roditelja ili policije,,.
Zaključak
Iako učenici teoretski znaju kako reagirati na opasnost (scenarij s Markom), postoji niska razina svijesti o digitalnom otisku i groomingu. Također, vidljive su razlike u navikama: dok učenici iz Hrvatske provode najviše vremena online i najviše osjećaju negativne posljedice, učenici iz Turske provode slično vrijeme, ali rjeđe prepoznaju utjecaj na svoj život ili opasnosti od nepoznatih osoba.
IZLOŽBA CRTEŽA – CRTAMO PRIRODU OKO SEBE
Učenici kroz vlastitu kreativnost stvaraju crteže, pretvarajući te radove u izložbu.
Ovi crteži prikazuju kolekciju učeničkih radova koji istražuju različite prirodne motive kroz kombinaciju mašte i geometrije. Fokus je prvenstveno na cvjetnim oblicima. Cjelokupna zbirka predstavlja kreativan spoj slobodnog umjetničkog izražaja i tehničkog planiranja oblika u prirodi.




KAHOOT KVIZ

ZAJEDNIČKA PJESMA
Učenici stvaraju zajedničku pjesmu kako bi zabilježili zabavne trenutke projekta i stvorili zajedničku digitalnu knjigu pričajući priče o svojim crtežima i zapažanjima.
E-KNJIGA
Na kraju projekta, učenici izrađuju digitalnu e-knjigu pod nazivom “The hiddden mathetatics of nature” prikupljajući svoje najbolje fotografije, razmišljanja i matematička otkrića.



