MJESEC SIGURNIJEG INTERNETA, VELJAČA 2026
Dan sigurnijeg interneta obilježavamo svakog drugog utorka u veljači. U našoj školi tijekom cijelog mjeseca učitelji informatike provodili su edukacije, radionice i ankete za učenike.
Svjesni smo da živimo u vremenu kada su pametni telefoni i aplikacije postali neodvojivi dio djetinjstva. Dok digitalne tehnologije nude nebrojene mogućnosti za učenje, zabavu i druženje, one istovremeno otvaraju vrata novim rizicima koji mogu ozbiljno ugroziti sigurnost i blagostanje djece. Istraživanja pokazuju da mladi korisnici često nisu svjesni opasnosti koje ih čekaju u digitalnom okruženju, niti znaju kako se zaštititi od njih.
Zato smo ove godine odlučili progovoriti o digitalnoj samoobrani. Cilj nam je bio podučiti ih znanju i vještinama koje su neophodne za siguran i odgovoran život u online svijetu.
Fokus predavanja i radionica bio je na četiri ključna rizika koja su posebno prisutna među učenicima osnovnih škola: sextingu, sextorzionu, gloamingu i digitalnom tragu. Svaki predstavlja drugačiju vrstu prijetnje, od onih koje mogu ugroziti privatnost i dostojanstvo mladih osoba do onih koje omogućuju manipulaciju i ucjene.
Zašto je ovo važno?
Prema dostupnim istraživanjima, djeca od petog do osmog razreda (dobi 10–14 godina) nalaze se u kritičnoj fazi razvoja — razdoblju kada su posebno ranjiva na utjecaje vršnjaka, istražuju vlastiti identitet i često nemaju dovoljno iskustva da prepoznaju manipulaciju. U isto vrijeme, većina njih koristi društvene mreže, aplikacije za poruke i druge digitalne platforme, bez jasnih smjernica ili znanja o mogućim opasnostima.
EDUKACIJOM UČENIKA objasnili smo što su to SEXTING, GROOMING, SEXTORTION I DIGITALNI TRAG, kako funkcioniraju, koje su njihove posljedice, kako se od njih zaštititi.
U tekstu, opisan je TIJEK RADIONICE za učenike kroz koju su detaljnije upoznali ove pojmove te osvijestili rizične situacije.
Završetak članka donosi REZULTATE ANKETE provedene na uzorku od 102 učenika Osnovne škole „Dobriša Cesarić“, Požega, koja nam učiteljima i roditeljima pruža dragocjene uvide u stvarno iskustvo i znanje naše djece o digitalnoj sigurnosti.
RADIONICA ZA UČENIKE:
Radionicu smo započeli s jednom kratkom i zanimljivom vježbom:
„Ustani ako se ikada osjećaš krivim zbog vremena provedenog na mobitelu.“
“Misliš li da aplikacije namjerno žele da ostaneš online što dulje?”
Kako je veći dio naših učenika ipak ustao, utješili smo ih da taj osjećaj krivnje često nije njihova pogreška. On je nusprodukt sustava koji je osmišljen da te oslabi.
Ovisnost: Aplikacije nas ne žele pustiti
Neprestano provjeravanje obavijesti na mobitelu… Aplikacije koriste tehnike poznate kao “persuasive design” (uvjerljivi dizajn) i “dark patterns” (mračni obrasci) kako bi tvoju pažnju pretvorile u profit. Beskonačno skrolanje i crvene notifikacije nisu slučajni; oni su osmišljeni da zadržavanju korisnika na platformi.
Kada osvijestiš da se iza svakog “likea” krije mehanizam lažnog nagrađivanja, prestaješ biti promatrač i postaješ svjestan korisnik..
Rasprava: Digitalni trag: Internet ne zaboravlja, on arhivira
Često čujemo da se na internetu sve može obrisati. Svaki tvoj “like”, komentar, pa čak i poruka koju si “povukao” ili obrisao, ostavlja trag na poslužiteljima platformi.
Digitalni trag = Internet ne zaboravlja + on samo arhivira
Slijedi grupni rad o 3 ključne opasnosti: SEXTING, GROOMING, SEXTORTION
Svaka grupa dobila je po jedan scenarij:
Besplatni Skinovi” (Grooming),
“Test povjerenja” (Sexting/Pritisak),
“Osveta bivšeg” (Digitalni otisak),
“Nepoznata ucjena” (Sextortion)
Na zadanu priču učenici su izradili izvještaj tako da su odglumiti scenarij (predator, žrtva + dodatni likovi), te su tako na ozbiljan i zabavan način pristupili problemu.
Rasprava:
Sexting: Ljubav vs. Manipulacija
U svijetu digitalnih odnosa, seksting (Sexting) je postao ozbiljan izazov. Manipulatori često koriste emocionalnu ucjenu: “Ako me voliš i vjeruješ mi, poslat ćeš mi tu sliku. Odmah ću je izbrisati.”
Obećanje o brisanju na internetu je tehnički nemoguće. Čim slika napusti tvoj uređaj, gubiš kontrolu nad njom.
Sextortion: Kako oduzeti moć ucjenjivačima
“Sextortion” ili ucjena intimnim sadržajem. Ucjenjivač često prijeti da će tvoje fotografije (čak i ako su u pitanju deepfake montaže, koje se danas mogu lako proizvesti i stručno dokazati kao lažne) poslati tvojim roditeljima ili školi ako ne platiš novac.
U ovom trenutku zapamti zlatno pravilo digitalne samoobrane: Ucjenjivač gubi svu svoju moć onog trenutka kada žrtva progovori odrasloj osobi od povjerenja.
Konačna poruka na kraju radionice bila je:
Ako se ikada nađeš u ovoj situaciji, sjeti se:
- STOP: Odmah prekini svaku komunikaciju. Ne odgovaraj na prijetnje i ne uplaćuj novac.
- SNIMI (SAVE/RECORD): Napravi snimke zaslona (screenshot) svih dokaza – prijetnji, korisničkog profila i poruka. To je ključno za policijsku istragu.
- BLOKIRAJ (BLOCK): Blokiraj profil ucjenjivača na svim platformama.
- PRIJAVI (TELL/REPORT): Odmah potraži pomoć odrasle osobe (roditelja, nastavnika ili stručne službe). Ne prolazi kroz ovo sam.
IZVJEŠĆE ANKETE
Izvještaj o istraživanju: Dan sigurnije interneta – Digitalna samoobrana (2026.)
Ovaj izvještaj rezultat je anonimne ankete pod nazivom “Digitalna samoobrana”, provedene u sklopu Dana sigurnijeg interneta 2026. godine u Osnovnoj školi „Dobriša Cesarić“, Požega. Istraživanje, koje je vodila učiteljica informatike Katarina Kotrla Vidić, obuhvatilo je 102 učenika s ciljem analize njihovih navika korištenja interneta, emocionalnog utjecaja digitalnih tehnologija te razine svijesti o online opasnostima poput grooming-a i sextortion-a.
Činjenica je da velika većina učenika provodi značajno vrijeme online, prvenstveno na društvenim mrežama i platformama za igranje, pri čemu gotovo trećina ispitanika osjeća negativan utjecaj na svakodnevne funkcije poput spavanja i školskog uspjeha. Iako postoji visoka razina svijesti o digitalnom otisku, veliki broj učenika nije siguran kako prepoznati specifične oblike online iskorištavanja.
Istraživanje je obuhvatilo uravnotežen uzorak od 102 ispitanika, s jednakom zastupljenošću dječaka (50 %) i djevojčica (50 %).
Učenici u prosjeku dnevno provode značajnu količinu vremena na internetu ili u aplikacijama izvan škole:
- 1–2 sata: 46,1 %
- 3–4 sata: 33,3 %
- 5 ili više sati: 16,7 %
- Manje od 1 sat: (preostali mali postotak)
Najčešće korištene platforme
Ispitanici su mogli označiti više odgovora, što je rezultiralo sljedećim poretkom popularnosti aplikacija:
| Društvene mreže (npr. Instagram, TikTok) | 77,5 % |
| Igrice s chatom (npr. Fortnite, Roblox) | 59,8 % |
| Aplikacije za dopisivanje (npr. WhatsApp, Messenger) | 45,1 % |
| YouTube / streaming | 41,2 % |
| Ništa od navedenog | 2 % |
Kontrola i osjećaj krivnje
Anketa je istražila sposobnost učenika da kontroliraju vrijeme provedeno pred ekranom te osjećaje povezane s tim aktivnostima.
- Pokušaji smanjenja vremena na ekranu: 40,2 % učenika rijetko pokušava smanjiti vrijeme online, dok 29,4 % to čini ponekad. Alarmantno je da 10,8 % učenika često pokušava smanjiti vrijeme na ekranu, ali u tome ne uspijeva.
- Osjećaj krivnje: Većina učenika rijetko (37,3 %) ili nikad (32,4 %) ne osjeća krivnju zbog vremena provedenog online. Ipak, oko 30 % ispitanika ponekad ili često osjeća loš predosjećaj ili krivnju.
Gotovo 29,4 % učenika izjavilo je da su imali osjećaj da pretjerano korištenje aplikacija ili igara utječe na njihovu školu, spavanje ili raspoloženje. U slobodnim odgovorima učenici su opisali svoja stanja:
- Dominantan osjećaj je umor (“umorno”, “pa bio sam umoran ali sam nastavio igrati”).
- Opisuju opće loše stanje (“Loše”, “Nikada se nisam tako osjećala”).
DIGITALNA SAMOOBRANA
Jedan od ključnih ciljeva ankete bio je procijeniti digitalnu “pismenost” u kontekstu samoobrane od online predatora i ucjena.
Izloženost neugodnim iskustvima
- 16,7 % učenika primilo je poruku ili sliku koja ih je neugodno iznenadila ili izazvala nelagodu.
- Kao pošiljatelji takvih sadržaja navode se: nepoznate osobe, osobe koje provode “bully” (nasilje) te učenici iz starijih razreda.
Podaci ukazuju na mješovitu razinu informiranosti o specifičnim opasnostima:
- Grooming: Samo 44,1 % učenika zna što je grooming i kako ga prepoznati. Ostatak ispitanika ili je samo čuo za termin (29,4 %) ili uopće ne zna o čemu se radi (26,5 %).
- Sextortion: 45,1 % učenika poznaje termin, ali nema osobnog iskustva. Zabrinjava podatak da je 8,8 % ispitanika navelo da poznaje nekoga tko je doživio sextortion, dok 10,8 % nije sigurno što taj termin uopće znači.
- Digitalni otisak: Visokih 72,5 % učenika svjesno je trajne prirode objava na internetu i nije imalo neugodnih situacija. Međutim, 10,8 % je svjesno opasnosti jer su već doživjeli neugodnu situaciju zbog svojih objava, dok 16,7 % ispitanika nije svjesno rizika digitalnog otiska.
Reakcija na krizne situacije
U sklopu ankete učenici su trebali ponuditi rješenje za situaciju u kojoj 14-godišnji dječak Marko prima prijetnje od nepoznate osobe koja zahtijeva njegove privatne slike.
Učenici su ispravno identificirali ključne korake digitalne samoobrane:
- Prestati odgovarati i blokirati osobu: 78,4 %
- Sačuvati poruke i pokazati roditelju ili odgovornoj odrasloj osobi: 75,5 %
- Potražiti pomoć od škole ili policije ako se prijetnja nastavi: 65,7 %
- Prijaviti osobu na platformi/aplikaciji: 52 %
Negativni indikatori u ovom segmentu su minimalni, ali prisutni: 1 % učenika bi poslalo tražene slike zbog straha, dok 4,9 % ne bi poduzelo ništa od navedenog.
Zaključak
Rezultati ukazuju na to da su društvene mreže i interaktivne igre neizostavan dio života učenika, ali donose jasne rizike za mentalno zdravlje i fizičku dobrobit (umor, utjecaj na školu). Iako je većina učenika pripremljena za reagiranje na ucjenu, kontinuirana edukacija o digitalnoj samoobrani ostaje nužnost s obzirom na postotak onih koji su već iskusili nelagodu ili neuspješno pokušavaju kontrolirati svoje digitalno vrijeme.
Anketu provela i analizirala: Katarina Kotrla Vidić, učiteljica informatike
Tekst: Katarina Kotrla Vidić, učiteljica informatike
