Profesorica Dijana Garbin izlagala je o modularnoj nastavi i strukovnim modulima za zanimanje agrotehničar. Sudionici su saznali kako je organizirana nastava kroz module, na koji se način povezuju teorijski i praktični sadržaji te koliki je udio vježbi, terenskog i laboratorijskog rada u pojedinim modulima. Također je predstavljena podjela nastavnih sadržaja prema ishodima učenja te mogućnosti prilagodbe nastave potrebama učenika i suvremenog strukovnog obrazovanja. Posebno su istaknute prednosti modularne nastave, među kojima se izdvaja veći naglasak na konkretnom praktičnom radu i primjeni znanja, uz smanjen udio teorijskih sadržaja. Istodobno je naglašeno kako ovakav način organizacije nastave donosi i određene izazove, ponajprije u tehničkoj organizaciji nastave, osiguravanju potrebnih uvjeta za izvođenje praktičnog rada te usklađivanju nastavnog kadra i svih zahtjeva koje modularna nastava podrazumijeva.
Profesorica Katarina Kotrla Vidić govorila je o primjeni umjetne inteligencije u nastavi biologije, s posebnim naglaskom na inkluzivno obrazovanje i digitalne alate Gemini i NotebookLM. Predstavila je načine na koje učitelji mogu uz pomoć AI alata brže izrađivati nastavne pripreme, radne listiće, kvizove, sažetke i prilagođene materijale za učenike različitih sposobnosti i potreba. Sudionici vijeća saznali su kako se nastavni sadržaji mogu diferencirati za učenike kojima je potrebna dodatna podrška, ali i za darovite učenike, te kako digitalni alati mogu pomoći u stvaranju inkluzivnijeg i pristupačnijeg okruženja za učenje. Posebno su prikazani primjeri prilagodbi za učenike s disleksijom, ADHD-om, autizmom i drugim teškoćama kroz izradu vizualnih materijala, videosažetaka, audiosažetaka i kartica za učenje. Tijekom predavanja naglašena je i važnost odgovornog korištenja umjetne inteligencije, zaštite privatnosti učenika te uloga nastavnika kao osobe koja usmjerava, provjerava i prilagođava sadržaje koje generiraju digitalni alati.
Profesorica Julijana Madaj Prpić govorila je o primjerima dobre prakse aktivnog učenja u nastavi biologije i izvannastavnim aktivnostima. Predstavila je važnost aktivnog učenja kroz istraživački rad, praktične aktivnosti, projektnu nastavu i suradničko učenje, naglašavajući kako takav pristup povećava motivaciju učenika, razvija kritičko mišljenje i povezuje teoriju s praktičnim iskustvom.U izlaganju su prikazani brojni primjeri istraživačkih aktivnosti koje učenici provode tijekom redovne nastave biologije, poput pokusa o krvnim grupama, probavi hrane, filtriranju i pročišćavanju te utjecaju različitih čimbenika na žive organizme. Sudionici vijeća upoznati su i s istraživačkim radovima koji su provedeni u sklopu izvannastavne aktivnosti Biosigurnost i biozaštita, a koji su predstavljeni na međužupanijskim, državnim i međunarodnim smotrama. Poseban naglasak stavljen je na istraživanja „Trovanja hranom – koje su namirnice najčešći krivac?”, „Utjecaj sunca na preživljavanje bakterija” te „Oralni probiotici kao zaštitnici usne šupljine”, kroz koja su učenici razvijali istraživačke vještine, analizirali rezultate pokusa i povezivali biologiju sa svakodnevnim životom i zdravljem ljudi.
Kolege Dario Pisker, profesor tjelesne i zdravstvene kulture i Mirela Prskavac, profesorica biologije i kemije u svom su izlaganju „Rukomet – znanost u pokretu” prikazali kako se kroz sport mogu povezati biologija, kemija i tjelesna i zdravstvena kultura. Sudionici su upoznati s načinima na koje rukomet može poslužiti kao primjer za razumijevanje rada živčanog sustava, prijenosa živčanih impulsa, uloge elektrolita, brzine reakcije i funkcioniranja mišića tijekom tjelesne aktivnosti. Poseban naglasak stavljen je na povezanost pravilne hidratacije, koncentracije i tjelesne pripremljenosti s uspješnošću sportaša.
Kroz brojne praktične aktivnosti, problemske zadatke i primjere iz sporta predstavljene su mogućnosti primjene istraživačkog i iskustvenog učenja u nastavi.
