Dvorac u Daruvaru bio je dom Antuna Jankovića (1729. - 1789.) U njemu se danas nalazi Zavičajni muzej Daruvar. Na ostacima rimskih termi Antun Janković je utemeljio termalno lječilište. Antunov brat Ivan (1731. - 1798.) sa svojom je obitelji živio u rezidenciji koja se nalazila na području današnjeg sela Biškupci, nedaleko Stražemana. Ivanova druga supruga Alojzija inicirala je izgradnju nadgrobnog spomenika obitelji Janković u župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela u Stražemanu, dovršenog 1811. g. Autor spomenika je nepoznat ali je njegova umjetnička vrijednost neupitna. Dvorac u Biškupcima je na žalost zapaljen na kraju I. svjetskog rata, 1918. g. Zadnji muški potomak ove plemićke obitelji je Julije Janković (1820. - 1904.) Obnašao je dužnost požeškog župana i „tražio je uvođenje hrvatskog jezika u javne poslove županije”. Zalagao se za veća prava i slobode svih naroda u Monarhiji (prvo Habsburškoj a zatim Austro-Ugarskoj monarhiji). Bio je veliki pokrovitelj umjetnosti, kulture i školstva. Starija Julijeva kći Marija Felicija Janković (1855. - 1918.) bavila se proučavanjem povijesti vlastite obitelji. Zbog toga se dopisivala s brojnim povjesničarima i drugim uglednim osobama među kojima je bio i Ivan Kukuljević Sakcinski. Bavila se i slikarstvom, a blok s njenim crtežima bio je jedan od eksponata na ovoj izložbi. Mlađa Julijeva kći Ana Elizabeta Janković (1859. - 1937.) posljednji je
predstavnik ove obitelji. Napisala je dnevničko-memoarsko djelo „Posljednja” objavljeno 1933. g.
Grofovi Janković zadnji put su bili na okupu kad su Julije i supruga Ljudevita slavili zlatni pir, u veljači 1904. g.
„Nakon smrti Ane Elizabete, njezina glavna ostavština, dokumenti i fotografije njene obitelji donirani su Gradskom muzeju Požega” čiji je osnivač Julije Kempf. Najzanimljiviji dijelovi ove ostavštine mogli su se vidjeti na izložbi „Obitelj Janković u Slavoniji”.

Uz stručno vodstvo kustosice Tihane Benčić Španiček učenici su sa zanimanjem razgledali obiteljske portrete, crno-bijele fotografije, obiteljsko stablo, dokumente pisane krasopisom među kojima je i pismo kraljice Marije Terezije Antunu Jankoviću iz 1778. g. Tako su se i učenici i učiteljica, uz pomoć iznimno vrijedne i zanimljive muzejske građe, upoznali s jednim dijelom bogate povijesti svoga zavičaja.
Irena Ivetić

* Citati i podaci navedeni u ovom tekstu su iz publikacije „Obitelj Janković u Slavoniji, od prvog do posljednje”, autori doc. dr. sc. Ana Šitina Žepina, Ivan Roth, mag. hist. art. i Ivana Domanović, mag. educ. hist. , izdavač Muzej grada Pakraca 2023.