Cilj je bio ispitati učenike o njihovim trenutnim digitalnim sposobnostima, navikama, predznanju i željama na početku 5. razreda. Učiteljica je tako dobila uvid o njihovim interesima, te smjernice po kojima će razvijati njihove digitalne kompetencije u nastavi i online okruženju.

Važno je napomenuti da 70% učenika koji pohađaju nastavu informatike smatra da su im informatička znanja i digitalne kompetencije stečene tijekom pohađanja nastave informatike (1. – 5. razreda) pomogle u snalaženju u online okruženjima, te i u drugim nastavnim predmetima. Isti postotak bio je  na početku i na kraju nastavne godine.

Rujan 2022.

Lipanj 2023.

Zanimalo nas je i ponešto o navikama koje učenici donose od kuće. A to je svakako igranje računalnih igrica. Naravno, za te učenike ovakav oblik nastave 5. razreda bio je razočaravajući.

Na početku 5. razreda saznajemo da 84% učenika redovito igra igrice kod kuće, 43% samo jedan sat dnevno, dok 14% koliko god želi.

                                                                 Rujan 2022.

U lipnju 96% učenika izjavljuje da kod kuće igra računalne igrice, 25% samo jedan sat dnevno, dok 26% igra koliko želi.

Lipanj 2023.

Nažalost, ovaj podatak nam pokazuje da je u našim 5.-im razredima porastao broj igrača računalnih igrica. Nadamo se samo da su neke od njih i edukativnog karaktera.

35% roditelja, ponekad, zajedno sa svojom djecom zaigraju računalnu igricu kod kuće.

Kao predznanje navode kako znaju programe i alate: Bojanje, 3D bojanje, Word, PowePoint. Poznato im je Office365 okruženje i društvena mreža Yammer.

Nakon toga slijede pitanja o znanju i interesima koje učenici žele razviti na nastavi informatike.

Na početku 5. razreda 15% ispitanika potvrdilo je kako programira kod kuće, sa starijim članovima obitelji ili sami. To rade u programskim jezicima Pyhton, Scratch i mBlock. U skladu s tim, na pitanje: „Što bi najviše željeli naučiti na nastavi informatike?“, odgovor je „Programirati i izraditi računalne igrice.“

Učenici koji su iskazali želju za programiranjem, pozvani su u rad Code Cluba Cesarići gdje su mogli cijele nastavne godine kodirati i stvarati zanimljive digitalne sadržaje.

U lipnju, 21% ispitanika potvrdilo je kako programira kod kuće, u programskim jezicima Pyhton, Scratch i mBlock. Ipak na pitanje: „Što bi najviše željeli naučiti na nastavi informatike?“, popisu je dodano programiranje uz pomoć  micro:bit-a. I popis želja se proširio, pa učenici osim izrade računalnih igrica žele naučiti i nešto o robotici, žele izraditi animirane prezentacije, te znati još više o micro:bitu.

Ovi rezultati su za nas zaista poticajni jer učenici iskazuju interes za rad i programiranje na različitim razinama i u različitim programima.

I za kraj saznali smo  da 21% učenika želi nastaviti programirati, te ići na natjecanje, od toga 50% u kategoriji Digitalne kompetencije, te 35% u kategoriji Algoritmi. 28 učenika još nije sigurno želi li pokušati pristupiti natjecanju.

U 5.-om razredu najviše im se svidjela izrada prezentacija, te programiranje putem mikroračunala micro:bit.

Svoje znanje u 6. razredu žele proširiti programiranjem te izradom animacija.

Zaključak: Iako je igranje računalnih igrica kod naših petaša u porastu, ne treba zanemariti i svijest učenika koliko im je informatika važan obrazovni predmet, te u njemu žele i dalje napredovati i biti još bolji.

Sretni smo jer je u Cesariću uz igru zastupljeno i znanje. Sretno petaši.

Istraživanje na razini škole

Katarina Kotrla Vidić, učiteljica informatike u 5. razredu