Omiljeni hrvatski autori i autorice

Prva aktivnost bila je prisjećanje i navođenje  hrvatskih autora/autorica,  omiljenih ili onih koji su im zbog nečega ostali u sjećanju te obrazlaganje  svoga  izbora.

Učenici su također postavljali  pitanja o Mjesecu hrvatske knjige te se upoznavali  s tom manifestacijom i akcijom čitanja koja se u Mjesecu hrvatske knjige održava na Odjelu za mlade i multimediju Gradske knjižnice Požega.

Igrom Memory do novih znanja
Druga aktivnost bila je igra Memory pomoću digitalnog alata Wordwall (povezivanje hrvatskih autora s njihovom fotografijom i hrvatskih autora s naslovima ili fotografijama njihovih djela).

Igra Pogodi tko

Treća aktivnost bila je  igra Pogodi tko u skupini po troje (izvlačenje papirića i pogađanje o kojem je djelu riječ na temelju tema, motiva i likova, strofe iz  određene pjesme ili citata iz određenog djela). Nakon pogađanja djela učenici su se prisjećali autora, vrste djela i osnovne radnje, a učenicima koji nisu izvukli papirić postavljala su se dodatna pitanja o djelima koja se spominju u igri.  Učenici su recitirali neke od poznatih Cesarićevih  pjesama. Slušali su  uglazbljene inačice pjesme Balada iz predgrađa i razgovarali  o tome jesu  li već čuli uglazbljenu inačicu, sviđa li im se i koje osjećaje pjesma u njima izaziva.

Prisjetili su se sličnih  trenutaka s ekskurzije poput onih koje se spominju u lektiri Maturalac. Iznosili su mišljenja o izraženim razlikama  između bogatih i siromašnih, nakon pogađanja djela na temelju citata iz povjestice Kameni svatovi. Zanimljiva su bila mišljenja učenika  na reagiranje  Mikine supruge Lucije (nakon pogađanja djela na temelju citata iz djela Iz velegradskog podzemlja). Čuli smo i opravdavaju  li učenici postupke Srninih roditelja koji su joj branili igru, šetnju po suncu, trčanje i slično (nakon pogađanja djela Duga na temelju tema i likova).

Koliko poznajemo život i  rad pjesnika Dobriše Cesarića

Četvrta aktivnost bila je postavljanje pitanja o Cesariću, igra asocijacije i slušanje autorovog čitanja pjesme Slap. Na radionici učenici su se prisjetili ovog  važnog hrvatskog autora koji se često čita i nalazi u našim čitankama, a rođen je u Požegi.

Pokazujući  neke zanimljive podatke o Cesariću učenici su se prisjetili i Školskog projekta „Cesarić u Cesariću“ koji već 17 godina provodimo u našoj školi.  Ponovili su podatak gdje se  nalazi Cesarićeva rodna kuća, spomen ploča i koji su to stihovi napisani  na njoj.   Pomoću igre asocijacija učenici su se potom prisjećali  pjesme Slap i  osnovne misli pjesme. Učenici su iznosili primjere na koji način oni kao jedna kap mogu doprinijeti ovom svijetu (zajednici, odnosno slapu) da postane ljepše mjesto.

Mrežom diskusije o Dugi i Alkaru Dinka Šimunovića

Peta aktivnost uključivala je gledanje videozapisa o književniku Dinku Šimunoviću, a zatim se postavljanjem pitanja te čitanjem citata o pravima djevojčica i dječaka iz djela Duga  razvila  mreža diskusije. Učenici su upravo u mjesecu listopadu i sami čitali lektirno djelo  Alkar Dinka Šimunovića, stoga su pogledali videozapis o autoru, saznali kakav je bio njegov život.

Na pitanje Kakva je danas situacija s poslom učitelja? Misle li da je to dobro plaćen posao? Učenici su iznosili  različita stajališta.

Prisjetili su se  i Duge koju su čitali prošle godine,  a  citat o pravima dječaka i djevojčica iz Duge razvio je  mrežu diskusije o pitanju „Imaju li muškarci i žene jednaka prava u današnjem društvu?“

Nakon ovako zanimljivo osmišljene radionice učenici su imali priliku i sami vrednovati naučeno te izraziti svoje dojmove.  

S nestrpljenjem iščekujemo novu suradnju u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega koja će se ukoliko epidemiološke prilike ne budu bile povoljne, održati on line.